Još smo budni i prisutni, Domovino naša ....
Srbija isplaćuje prvu ratnu odštetu Hrvatu koji je bio u logoru:
Odvjetnici izveli briljantan manevar i sada vlada panika
Djeca u prvim redovima — znak da se sjećanje nastavlja
Na komemoracijama diljem Lijepe Naše djeca i mladi staju u prve redove uz branitelje i obitelji stradalih. Njihova prisutnost snažna je poruka zahvalnosti i dokaz da sjećanje na žrtve Domovinskog rata živi i u novim naraštajima.
STUDENI KADA VUKOVAR ŠUTI, A HRVATSKA SLUŠA
Za većinu ljudi studeni je mjesec kraćih dana, magle i paljenja svijeća za najmilije. Za Vukovarce, međutim, studeni je mnogo više od toga. To je mjesec sjećanja, tuge, molitve i trajnog traganja za istinom.
Obilježena 35. obljetnica početka oslobađanja zapadne Slavonije i odana počast poginulim braniteljima na spomen-području Trokut
Ministar Medved: Na Trokutu su postavljeni temelji Bljeska i Oluje i izgrađen karakter pobjedničke Hrvatske vojske
Poštovanje se iskazuje djelima, a ne riječima
Dok se potpora često izražava riječima, ovi su partneri svoje poštovanje prema hrvatskim braniteljima pokazali konkretnom podrškom programima i aktivnostima BRANITELJI ZAJEDNO.
Činjenice opovrgavaju Grmojine tvrdnje
Ministarstvo hrvatskih branitelja poručuje da je Hrvatska od 2016. uputila 25 službenih zahtjeva Srbiji za dostavom podataka o nestalim osobama, dok konkretni odgovori i dalje izostaju.
Vi ste naš ponos – mi smo Vaša snaga
Javni poziv na 19. mimohod „Vi ste naš ponos – mi smo Vaša snaga“ i prigodni komemorativni program „Ovčara – vječna rana“ u Vukovaru.
Palijativna skrb u Hrvatskoj
Gdje završava uloga udruga, a počinje odgovornost države?
PORAJMOS – da se ne zaboravi
Domovini vjerni !

PORAJMOS – da se ne zaboravi

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida, 2. kolovoza

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu obilježava se 2. kolovoza, u spomen na noć 2./3. kolovoza 1944. godine kada je u logoru Auschwitz‑Birkenau likvidiran tzv. romski obiteljski logor. Te je noći ubijeno više tisuća Roma – muškaraca, žena i djece – i taj je datum postao simbol stradanja jedne zajednice koja je stoljećima živjela na prostoru Europe.

Genocid nad Romima, poznat kao Porajmos ili Samudaripen, dio je povijesti koji je dugo ostao na rubu javnog sjećanja. Romi su u razdoblju NDH bili proglašeni “nepoželjnom skupinom” i izloženi progonima, deportacijama i likvidacijama. Stradanja su se događala u logorima poput Jasenovca, Đakova i Loborgrada, ali i izvan logora – u ratnim operacijama, lokalnim odmazdama, epidemijama i masovnim strijeljanjima.

Zbog načina života romskih zajednica i ratnih okolnosti, povijesna dokumentacija o njihovom stradanju je fragmentarna, ali se može procijeniti demografskim metodama, usporedbom popisa stanovništva prije i nakon rata. Takve analize pokazuju da je stradanje Roma bilo stvarno, teško i tragično – ali da se o njemu mora govoriti odgovorno, bez politizacije i bez proizvoljnog uvećavanja brojki. Svaka žrtva bila je čovjek, i svaka zaslužuje dostojanstvo istine.

Međimurje, koje danas ima najveći udio romske populacije u Hrvatskoj, nosi posebnu odgovornost čuvanja tog sjećanja. Romi su dio povijesti Međimurja, dio njegove kulture, glazbe, tradicije i svakodnevice. Mnogi su se integrirali i doprinose zajednici, dok drugi i dalje žive u uvjetima getoizacije – što je izazov koji traži ozbiljnu državnu politiku, a ne predrasude, stigmu ili podjele. To je pitanje koje nadilazi lokalne emocije i povijesne stereotipe. To je pitanje ljudskosti.

Obilježavanjem 2. kolovoza odajemo počast svim romskim žrtvama Drugog svjetskog rata. Podsjećamo da je mržnja uvijek početak tragedije. I učimo da se zločini počinjeni iz rasizma, netrpeljivosti i isključivanja nikada ne smiju ponoviti.

Porajmos – da se ne zaboravi. Da se ne ponovi.

Željko Tomašić